Pozivamo vas na predstavljanje knjige “U traganju za zaboravljenim bitkom” hrvatskog filozofa Gorana Gretića. Predstavljanje će se održati u subotu, 7. rujna, u Gradskoj knjižnici Ivan Vidali s početkom u 19.00 sati. Knjigu će predstaviti hrvatski povjesničar Dragan Markovina.
O knjizi:
Martin Heidegger jedan je od najznačajnijih europskih filozofa dvadesetog stoljeća. Međutim, objavljivanjem Crnih bilježnica drastično se mijenja ocjena njegove filozofije, a posebno po pitanju utemeljenja njegova mišljenja u nacionalsocijalističkoj ideologiji. Autor pokazuje kako su Crne bilježnice Heideggerova filozofijska oporuka, te da se stajališta iznesena u njima trebaju tretirati kao integralni dio njegove filozofije. Heideggerovo Pismo o humanizmu, oko kojega je koncipirana ova knjiga i koje je do sada vrlo malo komentirano, neuspjeli je pokušaj uništenja klasičnog europskog humanizma i sa time povezanog neuspješnog nastojanja utemeljenja biti čovjeka prevladavanjem tradicije logosa zapada. Autor je Heideggerovu samovoljnu metaforičku terminologiju i njegov kriptičko–iracionalni način izražavanja nastojao prilagoditi, ali ne i pojednostaviti, opće razumljivoj filozofskoj terminologiji. (ZVONKO POSAVEC)
Autor uzima Heideggerovo Pismo o humanizmu kao paradigmu za kontekstualizaciju njegova mišljenja u duhovnoj situaciji vremena, a koja se posebno očituje u Crnim bilježnicama. U knjizi se pokazuje da se Heideggerovo mišljenje, određeno kao fundamentalna ontologija u djelu Bitak i vrijeme i okolni spisi, može okarakterizirati kao osebujni antihumanizam, dok se tzv. kasno Heideggerovo mišljenje, koje se određuje iz povijesnosti bitka, i koje uvodi u »drugi početak« zapadnjačkog mišljenja, predstavlja njegov navlastiti, duhovni nacionalsocijalizam. Pri tome se je Pismo o humanizmu dvojako neuspio pokušaj kritike i destrukcije klasičnog europskog humanizma. Njegova je kritika humanizma nedostatna, bez obzira ne sve povijesne neuspjehe njegova ozbiljenja, jer nije temeljeno pokazana i dokazana nerelevantnost načela klasičnog humanizma za poimanje biti i mjesta uloge čovjeka kao individuuma i bića zajednice. S druge su strane ostali neuvjerljivi i nedostatno obrazloženi njegovi »formalni ukazi« na neki autentični, ali još prikriveni, izvorni humanizam ranogrčkog mišljenja. (GORAN SUNAJKO)
